Smisao i cilj Božića, lijepo su nam opisani u molitvi Crkve: Bože, udjeli nam dioništvu u božanstvu svog Sina, koji je rođenjem uzeo našu ljudsku narav. Bog dolazi kako bi bio s nama, postaje čovjekom, nama u svemu jednak osim u grijehu. Evanđelist Ivan govori nam o odgovoru koji ljudi daju na ponudu Božjeg spasenja: pojedinci je nisu prihvatili jer ne povjerovaše, dok  drugi vjerujući postaju djeca Božja.

Božićno otajstvo konačno čovjeku otkriva Božje lice. Bog dolazi, on preuzima inicijativu, dolazi kako bi nas utješio. On je onaj koji nam dolazi u susret, onaj koji nam dopušta da ga nađemo. Božić je blagdan rođenja nade da Bog čovjeka ne ostavlja samog, da ga ne napušta, već da mu dolazi u susret.

Evo tvog Boga, zabrinuti hodočasniče na životnom putu, koga niša ne može usrećiti i zadovoljiti. Evo tvog Boga, siromašni narode kojeg su logika tržišta i interesne skupine dovele na rubove egzistencije. Evo tvog Boga, kršćanski narode. Evo tvog Boga, dolazi i danas.

Božić nije isprazno sjećanje na neke davne događaje, jedna pobožna predstava u kojoj su nam svi likovi i akteri poznati, pa nema iznenađenja. Božić je otajstvena razmjena, u kojoj Bog postaje krhko dijete kako bi čovjeka, kako bi tebe i mene, uzdigao na dostojanstvo djeteta Božjeg.

Dok slavimo Božić danas, na nama je da pomognemo Bogu kako bi se po nama mogao utjeloviti na našim ulicama i u našim kućama. To možemo postići samo ako i sami postanemo ljudi dobre volje, njegujući i čuvajući u nama samima želju za ljubavlju, pravdom i mirom. Ako nam Bog bude u središtu proslave blagdana Božića, što nam svima od srca želim, onda ćemo uistinu doživjeti Sretan Božić.

AB