Župa sv. Petra na Boninovu ustanovljena je kao župa sv. Đurđa uz nadarje zvano ˝Tri crkve˝ 6. srpnja 1965. g.
Boninovo je sinonim za gradsko groblje, osnovano poslije pada Republike na posjedu obitelji Altesti. No prije toga značajka ovog predjela jest beneficij, nazvan «Apud tres ecclesias», s crkvama: sv. Đurđa, sv. Klementa i sv. Ilara. Predaja kaže da su to najstariji sakralni objekti ranokršćanskog razdoblja.
Sv. Ilar je po pismima sv. Jeronima u 4. st. ˝pobijedio zmaja˝, tj. iskorijenio poganstvo iz Epidaura i okolice. U njegove geste legenda ubraja i zaustavljanje oluje ucrtavanjem triju križeva na Boninovu, kao obrambenog zida. Na spomen tog apostola iz Epidaura sagrađene su tri crkve. Prvotno su to crkvice malih dimenzija, ali vrijeme je donijelo preinake i pregradnje. Središnju ulogu imala je crkva sv. Đurđa, koja je od 1436. sjedište istoimene bratovštine.
Boninovo je stoljećima pripadalo području Gruža i župi sv. Mihovila. Znatan priliv doseljenika pod padine Srđa u drugoj polovici 20. st. učinilo je područje gusto naseljenim koje je tražilo bolju pastoralnu skrb. Oko negdašnjeg beneficija/nadarja sv. Đurđa «uz Tri crkve», a uz gradsko groblje na Boninovu, ustanovljena je 1965. nova župa sv. Đurđa. Gradnjom nove crkve sv. Petra (1980.), župa je dobila novog zaštitnika, te se od 27. siječnja 1991. naziva župom sv. Petra. Sv. Juraj (Đurađ) je drugotni zaštitnik.
Granice župe sv. Petra na Boninovu prema župi sv. Andrije idu od magistrale ulicom Privežna do raskrižja na Ilijinoj Glavici, potom Volantinovom preko Donjeg Konala i Orsatovom prema moru. Od župe sv. Mihovila granica ide ulicom Ante Starčevića do raskrižja Gruž-Lapad, dok granica prema župi sv. Križa ide ulicama Čilipskom i S. S. Kranjčevića.
Na području župe imamo dvije kuće redovnica: u župnoj kući su sestre milosrdnice, a u samostanu na Konalu – sestre Službenice Milosrđa (Anćele).
U granicama župe sv. Petra nema školskih objekata.
Župa broji 3500 žitelja od toga su katolici 3,120.
Matične knjige su započete osnutkom župe 1965. g.
Župna crkva
Ni jedna crkvica bivšeg nadarja nije bila dovoljno prikladna za župne potrebe novoustanovljene župe sv. Đurđa, te je, unatoč skučenom prostoru, sagrađena nova crkva sv. Petra, koju je biskup Severin Pernek posvetio 18. svibnja 1980. g.
Župna kuća
Kuća Nadarja nije mogla poslužiti župniku za stan u vrijeme ustanovljenja župe, jer su u njoj živjele trećoretkinje sv. Frana. Tadašnji je župnik našao rješenje u gradnji nove župne kuće 1970. u ulici Antuna Mihanovića.
Nadarje «kod Tri crkve» podigao je Dubrovčanin Mato Andrović 1795. i povjerio ga pijaristima. U drugoj polovici 19. st. kuću nadarja napuštaju pijaristi, a nastanjuje se zajednica franjevačkih trećoretkinja. Nestankom trećoretkinja 1971. kuća nadarja je ustupljena družbi Sestara Milosrdnica koja je dosjelošću dobiva u vlasništvo. Sestre djeluju u župi, a žive naadresi:
Časne sestre, Dr Ante Starčevića 46, 20000 Dubrovnik, telefon: 020 / 429-521,
s. Mirjana (Anka) Bitunjac, r. 1947. – Ruda
s. Marinela (Marija) Žuro, r. 1953. – Dicmo
Sestre Službenice Milosrđa (Anćele)
adresa: Samostan sestara, ul. Anice Bošković 12, 20000 Dubrovnik
telefon: 020/ 424-058
Družba sestara Službenica Milosrđa (Anćele) imaju na Donjem Konalu samostan s velikim vrtom (negdašnji ljetnikovac). Tu su sestre nazočne od 1880. g. U vrijeme komunizma dio je samostanskih prostora uzurpiran. Ipak su sestre 2010. na tom dijelu s dogradnjom otvorile djevojački dom. U slobodnom, sada obnovljenom, dijelu samostana uzdržavaju nekoliko starica. U kući su nazočne sestre:
s. Roza (Anica) Marković, r. 1935. – Otok/Sinj zavjeti: 1962.
s. Neda Šutalo, r. 1947. – Hrasno 1980.
s. Vida Maslać, r. 1952. – Hrasno 1980.
s. Milenka Žižić, r. 1954. – Otok/Sinj 1980.
s. Anka Kvesić, r. 1963. – Ljubotići/Kočerin 1994.
Sestre Službenice Milosrđa su 2010. god sagradile novi Učenički dom Paola di Rosa, u ulici Volantina 1, i tako nastavile 150 godina rada sa djevojkama u Dubrovniku.
Zajednica broji 5 članova:
s. Mila Majić, r.1952. – Drinovci, zavjeti: 1970.
s. Meri Muše, r.1971. – Split, 1994.
s. Marijana Ćuk, r. 1972. – Split, 1994.
s. Branka Plenča, r. 1984. – Šibenik, 2010.
s. Ivana Gelo, r. 1986. – Livno, 2011.
Druge crkve i kapele u župi:
– sv. Đurađ zajedno sa druge dvije crkve čini kompleks zvani ˝Tri crkve˝, a spominju se 1281. g. Crkva sv. Đurđa postaje 1436. sijelo istoimene bratovštine. Prvotno romanička crkva današnji oblik dobiva u 18. st. Unutrašnjost je preuređena u 20. st. Do izgradnje crkve sv. Petra, služila je kao župna.
– sv. Klement – je crkva na mjestu drugog ˝Ilarovog križa˝,
– sv. Hilar – s uzidanom predromaničkom kamenom pločom govori o pregradnji ove crkve, koja je također na mjestu jednog od ˝Ilarovih križeva˝. Spojena je s novom crkvom sv. Petra, u kojoj postaje krstionicom.
– sv. Križ – crkva na groblju iz 1884. g. služi kao kapela i mrtvačnica.
Crkve i kapela izvan uporabe:
– Gospa Lurdska ili sv. Stjepan u Privežnoj ulici 3, na Konalu – iz 18. st.
– Nazaretska kućica u ljetnikovcu Skočibuhe, 16. st.
